Istraživački program
Uporedna istraživanja javnih politika
Sekundarna analiza međunarodnih podataka o obrazovanju, i šta ona može a šta ne može da podrži u politici. Počinje Crnom Gorom.
- Studije
- 6
- Period
- 2014-2026
- Objavljeno
- 6
- U toku
- 0
PISA za svaku zemlju objavi prosječan rezultat i veliku datoteku javnih mikropodataka. Gotovo sva nacionalna rasprava stane na prosjeku. Ovaj program počinje poslije njega.
Analiza za Crnu Goru je najduža od devet i jedina koja ide u dubinu umjesto u širinu, jer je to sistem u kojem Centar radi. Ostalih osam bilježaka po zemljama rade isti posao za druge sisteme: svaka uzima pitanje specifično za svoj sistem i najprije provjerava može li podatak na njega uopšte odgovoriti, pa tek onda odgovara. Računa se sa osamdeset replikacionih pondera, jer se bez njih intervali povjerenja u PISA podacima izračunavaju pogrešno.
Isti oprez vrijedi i za nastavnu praksu. Pregled dokaza o efektivnim praksama u učionici iz međunarodnih procjena dao je nalaz koji se rijetko citira: prakse sa najboljim dokazima nisu one koje se najčešće preporučuju.
Za region, vrijednost ovog rada je u tome što pokazuje dokle se međunarodno poređenje smije gurnuti prema nacionalnom zaključku, i gdje tačno prestaje.
Studije u ovom programu
PISA 2025: pad rezultata i granice tumačenja
Niži prosječni rezultati sami po sebi ne otkrivaju zašto su postignuća opala. Ova studija razmatra poređenja ciklusa PISA 2018, 2022. i 2025. godine i dokaze koji se koriste za objašnjenje njihovih razlika.
PISA 2022: sekundarna analiza i bilješke po zemljama
Devet analiza istih međunarodnih rezultata: osam bilježaka po zemljama i dubinska analiza za Crnu Goru.
Pohađanje predškolskog obrazovanja i postignuće u petnaestoj godini
Da li se vrijeme provedeno u predškolskim programima vidi u postignuću deset godina kasnije.
Efektivne prakse u učionici
Koje se nastavne prakse u međunarodnim podacima pokazuju kao one koje prave razliku.
Bilješke po zemljama iz Istraživanja vještina odraslih: Novi Zeland i Slovenija
Dva čitanja istog međunarodnog skupa podataka na nivou zemlje.
Međukulturna uporedivost rezultata PISA 2009
Da li PISA skale mjere isti konstrukt u svakoj zemlji učesnici.
Publikacije iz ovog programa
- 2026The illusion of precision: interpreting international rankings within their measurement limitsKankaraš, M.doi:10.31235/osf.io/mbgxs_v1SocArXiv (preprint)Preprint
- 2026Interpreting the PISA score declines: evidence and cautions for ten proposed explanationsKankaraš, M.doi:10.5281/zenodo.22801644Zenodo / Centar za psihologijuAnalitički osvrt
- 2020Attendance in early childhood education and care programmes and academic proficiencies at age 15Balladares, J., Kankaraš, M.doi:10.1787/f16c7ae5-enOECD Education Working PapersRadni dokument
- 2018Teaching for the future: effective classroom practices to transform educationOECDOECD PublishingIzvještaj
- 2016Survey of Adult Skills country note: SloveniaOECDOECD PublishingIzvještaj
- 2016Survey of Adult Skills country note: New ZealandOECDOECD PublishingIzvještaj
- 2014Analysis of cross-cultural comparability of PISA 2009 scoresKankaraš, M., Moors, G.doi:10.1177/0022022113511297Journal of Cross-Cultural PsychologyNaučni rad