Miloš Kankaraš | 2026 | Analitički izvještaj
OECD izvještava o rezultatima Crne Gore u PISA 2025 kroz prosjeke i udjele populacije. Izračunata iz javnih mikropodataka, razlika između učenika gimnazija i stručnih škola iznosi 103 boda u prirodnim naukama. Taj broj ne govori da li se ta razlika nalazi u određenim vrstama zadataka, niti da li neki zadaci funkcionišu različito za dvije grupe. Ovaj izvještaj ispituje oba pitanja iz samih odgovora na zadatke, na osnovu 199 zadataka iz prirodnih nauka i 168 iz matematike, klasifikacije tih zadataka koju je dao sam OECD i modela teorije odgovora na zadatak primijenjenih na crnogorske podatke.
Ključni nalazi
- Provjera uniformnog diferencijalnog funkcionisanja zadataka (DIF) nije otkrila nijedan zadatak iz prirodnih nauka koji funkcioniše različito za učenike stručnih škola na nominalnom nivou od 1%: nijedan od 149 provjerljivih zadataka, gdje bi se slučajno očekivali jedan ili dva. Pedeset zadataka nije bilo moguće provjeriti, a nulti nalaz ne potvrđuje da svi zadaci funkcionišu jednako.
- Razlika se mijenja od jedne do druge vrste zadataka, veća je na proceduralnom i epistemičkom znanju (19,2 i 17,5 procentnih poena udjela osvojenih bodova) nego na sadržajnom (13,7), ali model sa jednom razlikom u sposobnosti između programa i bez efekata kategorija uopšteno reprodukuje te razlike, sa odstupanjem od najviše 1,8 procentnih poena udjela osvojenih bodova za svaku prikazanu kategoriju.
- Prividna koncentracija razlike na zadacima srednje težine uglavnom je ono što jedna razlika u sposobnosti proizvodi na skali procenta tačnih odgovora, koja sabija razlike blizu svog dna i vrha.
- Matematika pokazuje isto: provjera ne označava nijedan od 132 provjerljiva zadatka po programu, i nijedna kategorija sadržaja, konteksta ili procesa nema modelsku komponentu specifičnu za zadatke veću od 1,7 procentnih poena udjela osvojenih bodova.
- Pol je drugačiji. Eksplorativna provjera označava 15 od 161 provjerljivog zadatka iz prirodnih nauka za djevojčice i dječake iste sposobnosti na nominalnom nivou od 1%, prema 1,6 koliko bi se slučajno očekivalo: zadaci o živim sistemima češće idu u korist djevojčica, a zadaci o fizičkim sistemima i Zemlji i svemiru u korist dječaka.
- Mogući brzi nasumični odgovori, označeni pravilom zasnovanim na medijani vremena, četiri do pet puta su češći u stručnim školama (6,5% odgovora sa zabilježenim vremenom, prema 1,4% u gimnazijama), ali njihovo isključivanje mijenja standardizovanu razliku samo sa 1,40 na 1,37.
- Na zadacima koji su rješavani i 2022. i 2025, razlika je porasla za 16,2 boda u prirodnim naukama i 25,7 u matematici, uz približne standardne greške uslovljene zadržanim zadacima i konverzijom skale.
Preuzmite izvještaj u PDF formatu, 11 strana.
Citiranje: Kankaraš, M. (2026). Gdje tačno zaostaju stručne škole: dokazi na nivou zadataka iz PISA 2025. Centar za psihologiju. https://doi.org/10.5281/zenodo.23389928
Dio studije Crna Gora u PISA 2025.