Pređi na sadržaj

Studija

Crna Gora u PISA 2025

Crna Gora je u PISA 2025 postigla najbolji rezultat u prirodnim naukama od svih ciklusa, dok je razlika između gimnazija i stručnih škola porasla za oko 20 bodova. Dva analitička izvještaja postavljaju taj rezultat u kontekst dvadeset godina podataka i ispituju gdje se razlika nalazi.

Podaci i pristup

Izvještaji koriste objavljene rezultate OECD PISA od 2006. do 2025. i javne datoteke za 2022. i 2025, uključujući odgovore na zadatke i vrijeme odgovaranja iz 2025. Odabrani nacionalni pokazatelji provjereni su prema rezultatima OECD-a, uključujući prosjeke u tri oblasti, razliku između četvrtina ESCS, objašnjenu varijansu i gradijent ESCS. Deskriptivne analize i analize plauzibilnih vrijednosti koriste procjenu neizvjesnosti pomoću replikacionih pondera, uz objedinjavanje preko deset plauzibilnih vrijednosti gdje je to primjenljivo. Standardne greške analize zadataka zasnovane su na modelu i ne uzimaju u obzir klastere; analiza promjene na istim zadacima koristi ponovljene procjene sa replikacionim ponderima i jackknife postupak po zadacima.

Šta analiza pokazuje

  • Rezultat iz prirodnih nauka dostigao je 435 bodova, 20 više od dosadašnjeg najboljeg. Čitanje je nadoknadilo veći dio pada iz 2022, a matematika oko petine.
  • Crna Gora je bliža prosjeku OECD-a nego ikad od 2006: 47 bodova ispod u prirodnim naukama, 52 u matematici i 43 u čitanju. Dio tog približavanja je napredak Crne Gore, a dio nastavljeni pad prosjeka OECD-a.
  • Među deset sistema u regionu, Crna Gora ima treći najviši procijenjeni prosjek u prirodnim naukama i čitanju, iza Slovenije i Hrvatske, iako su razlike prema nekoliko bliskih procjena u granicama greške uzorka. Na Zapadnom Balkanu ima najviši prosjek u prirodnim naukama (izjednačeno sa Albanijom) i u čitanju.
  • Razlika između gimnazija i stručnih škola porasla je sa 79 na 103 boda u prirodnim naukama i blizu je 100 u sve tri oblasti. Povećava se i na istim zadacima, za 16 bodova u prirodnim naukama i 26 u matematici, u modelu koji ne koristi plauzibilne vrijednosti za 2025.
  • Prosječni socio-ekonomski status škole ostaje snažno povezan sa rezultatima nakon prilagođavanja za status samog učenika i za program.
  • Provjera uniformnog diferencijalnog funkcionisanja zadataka nije označila nijedan zadatak iz prirodnih nauka ili matematike po programu među zadacima koje je bilo moguće provjeriti; to ne potvrđuje da svi zadaci funkcionišu jednako. Mogući brzi nasumični odgovori češći su u stručnim školama, a njihovo isključivanje tek neznatno mijenja standardizovanu razliku.

Šta dokazi ne mogu da utvrde

Izvještaji ne utvrđuju uzroke razlike niti njenog porasta. Zvanični parametri povezivanja za period 2022-2025 nijesu sadržani u pregledanom nacrtu tehničkog izvještaja; provjera na istim zadacima je nezavisna, uslovna provjera, a ne zamjena za njih.

Objavljeni izvještaji

Crna Gora u PISA 2025: rekord u prirodnim naukama, veći jaz, 13 strana. Preuzmite PDF. DOI: 10.5281/zenodo.23389926

Gdje tačno zaostaju stručne škole: dokazi na nivou zadataka iz PISA 2025, 11 strana. Preuzmite PDF. DOI: 10.5281/zenodo.23389928

Nezavisna analiza javnih mikropodataka OECD-ovog istraživanja PISA. Verzije na engleskom jeziku objavljene su na centerforpsychology.me.

Povezane PISA studije

Dio programa Mjerna ekvivalentnost Uporedna istraživanja javnih politika

Srodne studije

Objavljeno kao

  1. 2026Crna Gora u PISA 2025: rekord u prirodnim naukama, veći jazKankaraš, M.doi:10.5281/zenodo.23389926Centar za psihologijuIzvještaj
  2. 2026Gdje tačno zaostaju stručne škole: dokazi na nivou zadataka iz PISA 2025Kankaraš, M.doi:10.5281/zenodo.23389928Centar za psihologijuIzvještaj

Istraživački programi Sve studije Publikacije


Povezani radovi