Pređi na sadržaj

Crna Gora u PISA 2025: rekord u prirodnim naukama, veći jaz

Miloš Kankaraš | 2026 | Analitički izvještaj

Petnaestogodišnjaci u Crnoj Gori postigli su u PISA 2025 bolje rezultate nego 2022. u sve tri oblasti, a u prirodnim naukama bolje nego u bilo kom ciklusu otkad zemlja učestvuje, od 2006. Posmatran u odnosu na dvadeset godina rezultata, region i prosjek OECD-a, napredak je stvaran, ali neujednačen: rekord u prirodnim naukama, djelimičan oporavak u čitanju, te mali pomak u matematici. Unutar zemlje, razmak između gimnazija i stručnih škola porastao je za oko 20 bodova, a povećava se i na istim zadacima.

Ključni nalazi

  • Rezultat iz prirodnih nauka dostigao je 435 bodova, 20 više od dosadašnjeg najboljeg (415 u 2018), nakon šest ciklusa između 401 i 415. Čitanje je poraslo na 418 i nadoknadilo veći dio pada iz 2022; matematika je, sa 411 bodova, nadoknadila oko petine tog pada.
  • Crna Gora je bliža prosjeku OECD-a nego ikad od 2006: 47 bodova iza u prirodnim naukama, 52 u matematici i 43 u čitanju. Dio tog približavanja je sopstveni napredak, a dio nastavljeni pad prosjeka OECD-a.
  • U regionu u kome je većina sistema nazadovala, uključujući Hrvatsku i Sloveniju, Crna Gora je napredovala. Sada ima treći prosjek od deset sistema u regionu u prirodnim naukama i u čitanju, iza Slovenije i Hrvatske, a razmak prema Hrvatskoj se od 2022. otprilike prepolovio (u prirodnim naukama sa 80 na 41 bod). Na Zapadnom Balkanu ima najviši prosjek u prirodnim naukama (izjednačeno sa Albanijom) i u čitanju.
  • Razlika između učenika gimnazija i stručnih škola porasla je sa 79 na 103 boda u prirodnim naukama i blizu je 100 u sve tri oblasti. Porasla je i na zadacima rješavanim u oba ciklusa, za 16 bodova u prirodnim naukama i 26 u matematici, u modelu zajedničkih zadataka koji ne koristi plauzibilne vrijednosti za 2025.
  • Socio-ekonomski status slabije predviđa uspjeh nego u prosjeku OECD-a. Povezan je sa uspjehom i unutar škola i između njih: prosječni ESCS škole ostaje snažno povezan sa rezultatima nakon prilagođavanja za ESCS samog učenika i za program (79 bodova po jedinici indeksa, prema 10 za ESCS samog učenika).
  • Uvjerenje da se inteligencija može razvijati, radoznalost, istrajnost i uređena klima na časovima prirodnih nauka povezani su sa 11 do 22 boda višim rezultatima iz prirodnih nauka, uz statističko prilagođavanje za ESCS, program i pol.

Preuzmite izvještaj u PDF formatu, 13 strana.

Citiranje: Kankaraš, M. (2026). Crna Gora u PISA 2025: rekord u prirodnim naukama, veći jaz. Centar za psihologiju. https://doi.org/10.5281/zenodo.23389926

Dio studije Crna Gora u PISA 2025.