Studija je ovdje jedan zaokružen posao unutar nekog programa: jedno pitanje, jedan skup podataka, jedan nalaz. Neke su objavljene prije dvadesetak godina, neke su još u prikupljanju podataka, a oznaka uz svaku kaže u kojoj je fazi.
Popis se može filtrirati po programu. Studija koja stoji u dva programa pojavljuje se pod oba, jer se pitanja mjerenja rijetko drže jedne teme.
Ovdje je kratak prikaz svake studije na hrvatskom. Cjeloviti prikazi i izvješća objavljeni su na crnogorskom ili engleskom jeziku.
38 studija
Crna Gora u PISA 2025
Crna Gora je u PISA 2025 postigla najbolji rezultat u prirodoslovlju od svih ciklusa, dok je razlika između gimnazija i strukovnih škola porasla za oko 20 bodova. Dva analitička izvješća stavljaju taj rezultat u kontekst dvadeset godina podataka i ispituju gdje se razlika nalazi.
Koji je model umjetne inteligencije doista najbolji: koliko su pouzdani javni testovi vodećih AI modela?
Većina prednosti o kojima se govori na javnim ljestvicama AI modela manja je od onoga što testovi mogu izmjeriti. Studija provjerava 61 javnu ljestvicu na temelju rezultata koje objavljuju sami autori testova.
Kratki oblik Ljestvice kulturne inteligencije
Struktura, pravednost i kratki oblik najčešće korištene mjere kulturne inteligencije, na 1.459 ispitanika.
Moje dijete je najbolje: kako roditeljska naklonost iskrivljuje ljestvice procjene
Roditelji svoju djecu ocjenjuju velikodušno, a to savija ljestvicu, a ne samo da je pomiče.
Okvir evaluacijskih istraživanja za UNESCO MGIEP
Evaluacijska arhitektura za institut koji vodi velik broj različitih programa.
PISA 2025: pad rezultata i granice tumačenja
Niži prosječni rezultati sami po sebi ne otkrivaju zašto su postignuća pala. Ova studija razmatra usporedbe ciklusa PISA 2018., 2022. i 2025. i dokaze kojima se objašnjavaju njihove razlike.
Prenosi li se objektivna mjera AI pismenosti među jezicima?
Višegrupna invarijantnost objektivnog testa AI pismenosti među jezicima i zemljama.
VALORA: instrument radnih vrijednosti
Vlastita ljestvica radnih vrijednosti, građena od nacrta konstrukta do provjerene strukture.
Znaju li ljudi koliko su AI pismeni?
Samoprocijenjena AI pismenost naspram izmjerene, kod istih ljudi.
Neutralna sredina na ljestvicama procjene
Što srednja opcija na ljestvici doista hvata i što njezino nuđenje čini podacima.
PISA 2022: sekundarna analiza i bilješke po zemljama
Devet analiza istih međunarodnih rezultata: osam bilješki po zemljama i dubinska analiza za Crnu Goru.
Procjena socijalnih i emocionalnih vještina u SSES-u
Potpun prikaz toga kako su SSES instrumenti izgrađeni i bodovani.
Djelotvornost programa intervencije kod nasilja
Koji programi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja imaju dokaze da djeluju.
Stanje rodne ravnopravnosti i okvir politika
Što se o rodnoj ravnopravnosti zna iz podataka i kako je to pitanje uokvireno u politikama.
Teorija i empirijska praksa u istraživanju socijalnih i emocionalnih vještina
Uvodnik o raskoraku između toga kako se te vještine teorijski postavljaju i kako se mjere.
Učenje na radnom mjestu: čimbenici i posljedice
Tko uči na poslu, što to omogućuje i što se time mijenja.
Pohađanje predškolskog obrazovanja i postignuće u petnaestoj godini
Vidi li se vrijeme provedeno u predškolskim programima u postignuću deset godina kasnije.
Okvir procjene za Studiju o socijalnim i emocionalnim vještinama
Konceptualni i mjerni okvir na kojem je izgrađen OECD SSES.
Triangulacija izvješća učenika, roditelja i nastavnika
Što se dogodi kada istu vještinu ocjenjuju tri različite osobe.
Efektivne prakse u učionici
Koje se nastavne prakse u međunarodnim podacima pokazuju kao one koje čine razliku.
Provjera mjerne invarijantnosti analizom latentnih klasa
Metodološko poglavlje: kako provesti provjeru invarijantnosti u okviru latentnih klasa.
Snaga i obećanje ranog učenja
Što rano učenje znači za kasnije ishode i što se u petoj godini uopće može izmjeriti.
Socijalne i emocionalne vještine, uspjeh učenika i dobrobit
Dokazi koji te vještine povezuju sa školom, radom i zdravljem.
Crte osobnosti i njihova procjena
Zašto su okviri osobnosti postali okosnica procjene vještina.
Bilješke po zemljama iz Istraživanja vještina odraslih: Novi Zeland i Slovenija
Dva čitanja istog međunarodnog skupa podataka na razini zemlje.
Što niska pismenost doista znači
Konkretni zadaci koje ljudi na najnižim razinama postignuća ne mogu riješiti.
Vještine su važne: rezultati Istraživanja vještina odraslih
Drugi krug međunarodnih rezultata o pismenosti, matematičkoj pismenosti i rješavanju problema.
Prakse na radnom mjestu, učinak i dobrobit
Kako su europska radna mjesta doista organizirana i što to čini ljudima u njima.
Kvaliteta posla i organizacija rada u budućnosti rada
Kvaliteta posla kao predmet politike, a ne kao nusproizvod razine zaposlenosti.
Međukulturna uporedivost rezultata PISA 2009
Mjere li PISA ljestvice isti konstrukt u svakoj zemlji sudionici.
Međunacionalne i međuetničke razlike u stavovima u Luksemburgu
Jedna zemlja, više jezičnih zajednica i mjerni problem koji iz toga nastaje.
Ordinalne čestice: faktorska analiza, teorija odgovora na česticu i latentne klase
Tri načina da se provjeri invarijantnost na istim podacima i mjesto na kojem se razilaze.
Pristranost ekstremnog odgovaranja u usporedbi stavova u Europi
Neke zemlje češće posežu za krajevima ljestvice, a to izgleda kao stav.
Istraživanje mjerne ekvivalentnosti u međukulturnim studijama
Pregled toga što ekvivalentnost znači i koji test odgovara na koje pitanje.
Ogledi o mjernoj ekvivalentnosti u međukulturnim anketnim istraživanjima
Pristup latentnih klasa mjernoj ekvivalentnosti, razvijen od početka do kraja.
Implicitne teorije kreativnosti u različitim kulturama
Što obični ljudi misle da je kreativnost i kako se to vjerovanje razlikuje među kulturama.
Raznorodnost stavova o solidarnosti u Evropi
Stavovi o solidarnosti uspoređeni među zemljama, nakon što je pokazano da je mjera usporediva.
Metakognicija kao kognitivna paradigma
Rani pregled metakognicije kao organizirajuće ideje, a ne kao jednog konstrukta.